Poznati preliminirani rezultati obdukcije glavatih želvi uginulih na Dugom otoku

Trenutno pregledavate Poznati preliminirani rezultati obdukcije glavatih želvi uginulih na Dugom otoku

Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ.mag.med.vet. danas su u okviru Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, napravili obdukciju sedam glavatih želvi (Caretta caretta) sa plaže Sakarun na Dugom otoku.

U svom epidemiološkom izvidu Morana Bačić, stručna voditeljica Natura Jadera javne ustanove, utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun. To su i svojim nalazom potvrdili patolozi. Obdukcijom je utvrđeno kako su glavate želve uginule zbog utapanja, najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5000 morskih kornjača.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernaciji) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak. Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju.

Ovdje možete pročitati Preliminarno izvješće obdukcije glavatih želvi