Ptice muljevitih područja Zadarske županije
Ptice, naučili smo se na njihovu sveprisutnost, ali kao i većinu svakodnevnice (muža, ženu), uzimamo ih zdravo za gotovo. Zamislite samo da se jedno jutro probudite, a vani se ne čuje ptičji pjev. Možda vam je teško zamisliti takvu tišinu jer smo neprestano okruženi nekakvom bukom. Auti prolaze, trube, nervozni ljudi prije kave, ali i nakon nje. Ako slušate, ptičji pjev se čuje ispod te antropogene buke. I srećom, tu je. A sada zadatak: na nama je i da ostane, jer nestanak vrsta i sve nedaće za prirodu počinju i završavaju na nama – ljudskoj vrsti, homo sapiensu.
Ova knjiga je namjerno nazvana i poznatim imenom Za neznalice, upravo zato da se u vama oksimoronski probudi taj sapiens koji svi nosimo u imenu vrste. Skrivena želja knjige je da ćete, upoznajući ptice i njihove priče, u svoje buduće radnje uključiti i misao: kako to što radim utječe na prirodu?, a posebno na muljevita područja koja su uvelike ugrožena našim aktivnostima (betoniranje obale, isušivanje i sl.). Ta muljališta su rijetka i posebno vrijedna staništa za očuvanje ptica i prirode. Za neke vrste ptica su gnjezdilišta, za neke zimovališta, a za brojne ptice selice na njihovom dugom i iscrpljujućem selidbenom putu pravi bed & breakfast pansion s 4 zvjezdice.
U Hrvatskoj postoji preko 400 vrsta ptica. Taj se broj mijenja zbog promjena u prirodi i naravno da u ovoj knjizi nisu sve prikazane. Ovdje su većinom MULJATORICE, tj. one koje su vezane za vodena, močvarna, muljevita područja, ptice koje nemamo priliku često sresti. Kad ih kroz ovu knjigu upoznate na papiru, uzmite dalekozor i otiđite u prirodu upoznati ih i uživo.
Životinje u šašu
Kad ste zadnji put prošli pokraj rijeke ili potoka,bare ili lokve i ne sluteći kakav se raznolik i zanimljiv život tu odvija? Zapravo, to je i razumljivo jer se većina tog šarolikog života odvija daleko od naših pogleda – pod vodom. A one šašavice koje se i nađu vani, oprezne su i strašljive pa rado izmiču neželjenom pogledu.
Vodeni svjetovi su ugroženi i u nestajanju. Samo u Europi zadnjih pedesetak godina nestalo ih je 50 %. S njima i njihovi stanovnici, a da ni ne znamo da su postojali. Trenutačno je u opasnosti od izumiranja čak 37 % slatkovodnih riba i oko 23 % vodozemaca. Što više poznajemo stanovnike tih čudesnih vodenih svjetova, upoznajemo i doznajemo kako žive i što rade, to prije možemo shvatiti kako je sve krhko i potrebno očuvati. Radi nas, upravo radi nas samih. Jer više oni trebaju nama nego mi njima.
Naši su (pra)djedovi i (pra)bake svakodnevno koristili vodene svjetove, posebno lokve. Čuvali su ih i pazili kao oči u glavi jer su im bile od egzistencijalne važnosti. Koristili su ih kao pojilišta za stoku, izvor vode za piće i kućanske potrebe te za zalijevanje poljoprivrednih parcela. Niti se tada išlo u trgovinu po bocu vode, niti su
se navodnjavali travnjaci automatskim prskalicama. Svaki izvor vode se cijenio i čuvao, a sada nestaju i to najviše zbog pogrešnih, ljudskih aktivnosti (zagađivanje, isušivanje) ili, pak, ljudskih neaktivnosti (održavanje lokve) zbog promjene načina života.
Vodena staništa; svakojake lokve, velike i male močvare najčešće bije glas ružnog i smrdljivog mjesta. A kad ono, to su mjesta velike bioraznolikosti i skrivene ljepote.
Lokaliteti Paška blata i okolica Nina
U Hrvatskoj je do sada zabilježena 401 ptičja vrsta, a osobito mediteranske vrste pobuđuju zanimanje promatrača ptica iz srednje Europe. U sjevernoj Dalmaciji je još danas preostalo nekoliko, vrlo zanimljivih močvarnih područja s bogatim i raznolikim ptičjim svijetom.
Na otoku Pagu ističu ornitološki rezervati Kolansko, Veliko i Malo blato. Posebnost ovih staništa je bočata voda i močvarna vegetacija razvijena oko blatina, čime se značajno obogaćuju krška, ogoljela i vegetacijom siromašna staništa otoka Paga, te ova tri močvarna lokaliteta s pravom imaju međunarodni značaj kao ornitološki vrijedna područja. Pticama su bogate i paške solane, solane Pag i Dinjiška. Zanimljivo i ornitološki vrlo vrijedno stanište su pjeskovito-muljeviti zaljevi, uvala Plemići i vrlo plitki zaljev Ljubač na čijoj se pjeskovitoj plaži gnijezdi nekoliko parova morskog kulika (Charadrius alexandrinus), ugrožene vrste u Hrvatskoj.
Ninske solane kao umjetno, antropogeno stanište, na kojem se sakuplja i proizvodi kvalitetna morska sol, posebno su zanimljiva po svojim vodenim bazenima različitih dubina. Pojedini bazeni se više ne upotrebljavaju, pa su obrasli posebnom vegetacijom slanjača (halofita) i tako osim za vegetaciju, pružaju optimalne uvjete prvenstveno močvarnim vrstama ptica. Zbog raznolikog broja i bogatstva vrsta koje se ovdje zadržavaju, solane su posebno zanimljive promatračima ptica (eng. bird-watching), pa mnogima mogu pružiti pravo zadovoljstvo u promatranju pojedinih vrsta čurlina, poput vlastelice (Himantopus himantopus), morskog kulika (C. alexandrinus) ili pijukavca (Pluvialis squatarola).
S obzirom na to da su sva navedena mjesta turistički značajna, promatranje ptica kao mogući sadržaj aktivnog odmora i jedna od mogućnosti kvalitetnijeg obogaćivanja ponude još uvijek nisu dovoljno iskorištena s obzirom na očuvanost flore i faune te bogatstva raznolikosti ptičjeg svijeta Hrvatske.