Crvenouha kornjača (Trachemys scripta), nekada popularan kućni ljubimac danas je ozbiljna prijetnja našoj prirodi. Mnogi su je dobri ljudi kada bi narasla i postala prevelika za akvarij pustili u obližnje vode vjerujući da čine dobro djelo. No time su ugrozili opstanak naše autohtone barske kornjače (Emys orbicularis).
Crvenouha kornjača se iznimno lako prilagođava, prezimljava i razmnožava. Ženke polažu velik broj jaja, a budući da nema prirodnih predatora populacija joj brzo raste. Hrani se raznovrsno, i biljkama i životinjama, pa čak i jajima drugih vrsta. No to nije jedini problem. Kao i svi gmazovi, kornjače trebaju sunčevu toplinu za regulaciju tjelesne temperature. Crvenouha kornjača agresivno zauzima sunčališta koja su ključna za opstanak naše autohtone barske kornjače. Nadmoćna je tako u borbi i za prostor i za hranu, zbog čega potiskuje barsku kornjaču iz njezina prirodnog staništa.
– Sve to dovodi do ozbiljnih ekoloških posljedica: narušavanja ravnoteže ekosustava, smanjenja bioraznolikosti i nestanka domaćih vrsta. Upravo zato crvenouha kornjača spada među najproblematičnije invazivne vrste u Europi, rekla je mr. sc. Morana Bačić, stručna voditeljica u JU Natura-Jadera.
– Kako bismo na najbolji način adresirali ovaj problem započeli smo provedbu trogodišnjeg projekta „Makni divljaka da u lokvi bude fjaka – Uklanjanje invazivnih kornjača iz vlažnih staništa u Zadarskoj županiji“, u cijelosti financiran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukladno Javnom pozivu „Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta“, kaže ravnatelj JU Natura-Jadera, Damir Perić.
Cilj projekta je smanjenje brojnosti i negativnog utjecaja invazivnih kornjača na prirodu, uspostava učinkovitog sustava njihove dojave, uklanjanja i zbrinjavanja te podizanje svijesti javnosti o problemu invazivnih stranih vrsta.
– Projekt se provodi u sklopu nacionalnog sustava suzbijanja invazivnih stranih vrsta te je dio obveza Republike Hrvatske prema propisima Europske unije, budući da se ova kornjača nalazi na popisu invazivnih vrsta na razini EU. U našoj Županiji crvenouha kornjača zabilježena je u lokvamama na Viru i Dugom otoku kod mjesta Sali, zatim u jezeru Vlačine kod Suhovara te Kolanskom blatu na Pagu te je ovaj projekt prvenstveno i usmjeren na te lokacije. Na samom početku ćemo zajedno sa stručnjacima iz Udruge Hyla provesti istraživanje i procjenu brojnosti ovih invazivnih kornjača. Nakon toga slijedi njihovo uklanjanje iz prirode. Kornjače će se hvatati pomoću vrša ili posebnih zamki, a zatim će biti zbrinute u ovlaštenim prihvatilištima, u skladu s važećim propisima i nacionalnim planovima upravljanja, kaže voditeljica projekta Anđela Višić, univ. mag. ing. agr.
– Kako bismo u budućnosti svi zajedno očuvali našu domaću vrstu, barsku kornjaču, jedan od važnih segmenata ovog projekta su edukacija i osvještavanje javnosti. Želimo da građani nauče prepoznati crvenouhe kornjače, jer upravo to znanje čini temelj za pravovremeno djelovanje i učinkovitu zaštitu prirode. Kroz projekt će se zato napraviti i operativni protokol na razini javne ustanove za dojave, prikupljanja, uklanjanja i zbrinjavanja ove invazivne strane vrste koji ćemo približiti građanstvu, te vjerujemo da će jedan od rezultata ovog projekta biti i daljnja suradnja, odnosno da svi zajedno nastavimo s aktivnostima prepoznati/dojaviti/ukloniti crvenouhe kornjače iz naše Županije te spasiti od nestanka našu autohtonu barsku kornjaču, zaključuje Višić.
