Plaža Sakarun na Dugom otoku poznata je po svojoj ljepoti, plitkoj i pješčanoj uvali, bistrom moru, ali i po naplavinama posidonije u svom obalnom pojasu koje čine jedinstveni ekosustav. Svake godine, kako se približava ljetna sezona, dolazak većeg broja posjetitelja povećava pritisak za uklanjanjem naplavina posidonije s ove popularne plaže. Kroz projekt POSBEMED 2, Javna ustanova Natura Jadera ima za cilj sačuvati prirodnu vrijednost plaže Sakarun i zaljeva, istovremeno podržavajući potrebe turizma. Kako bi istražila praktična rješenja za zaštitu Posidonia oceanica na plaži Sakarun javna ustanova Natura-Jadera surađuje s Turističkim zajednicama Dugog otoka i Božave, kao i s Općinom Sali.
Stvaranje temelja na znanstvenim saznanjima ključni je korak prije razvoja smjernica za održivo upravljanje plažama s naplavinama posidonije. Od listopada 2020. do lipnja 2021., kao dio Interreg MED projekta POSBEMED 2, provest će se geomorfološka analiza plaže Sakarun pod vodstvom dr. sc. Kristine Pikelj s Odsjeka za geologiju na Sveučilištu u Zagrebu.
Ova analiza omogućit će prikupljanje podataka o dinamičkim trendovima plaže, kako bi se usmjerile buduće aktivnosti koje doprinose smanjenju erozije sedimenta plaže. Promjene na plaži pratit će se mjesečno kombinacijom terenskih i laboratorijskih metoda.
Tijekom razdoblja praćenja, znanstvenici će se usredotočiti na:
- Mjerenje debljine naplavina posidonije
- Utvrđivanje količine sedimenta zadržanog u naplavinama posidonije
- Analizu sedimenata na plaži
- Prikupljanje relevantnih klimatskih i valnih podataka za plažu
Osim toga, izraditi će se 3D modeli plaže kako bi se odredile promjene u volumenima sedimenta na plaži i unutar naplavina posidonije. To će provesti fotografiranjem plaže dronom najmanje jednom mjesečno. U konačnici, prikupljeni podaci koristit će se za izradu geomorfološkog i ekološkog modela plaže Sakarun.
Naplavine morske cvjetnice posidonije integralni su dio zaljeva Sakarun. Naime, listovi posidonije sezonski opadaju te se tijekom godine u obliku naplavina (lažina, banketa) talože na kopnu odnosno obali. Posidonia oceanica endemska je vrsta Mediterana i ključni element obalne otpornosti. Ne samo da štiti obalu od erozije, već stanište brojnoj fauni i biljnim zajednicama. Trenutno, najčešća metoda uklanjanja naplavina posidonije s plaže je uporaba strojeva koji, zajedno s lišćem posidonije, uklanjaju i određenu količinu sedimenta s plaže.
„Bila bi velika šteta da naši porivi u mijenjanju prirode našim estetskim očekivanjima rezultiraju gubitkom prirodnih vrijednosti.“, objašnjava Josipa Borovčak iz Nature Jadera.
Uz podršku partnerskih organizacija i lokalnih dionika, Natura Jadera očekuje kvalitetni i održivi model upravljanja naplavinama posidonije, ali i samom plažom na Sakarunu.
