6. srpnja 2021., u Velom Ratu, na Dugom otoku, Javna ustanova Natura Jadera i geologinja dr.sc. Kristina Pikelj, s Odsjeka za geologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavile su glavne rezultate svog istraživanja lokalnoj zajednici.
U Sakarunskom zaljevu prosječno se godišnje proizvodi 14 m3 morskog pijeska. Međutim, ovaj izračun ne uključuje procese razlaganja sedimenta, eroziju i transport sedimenata do većih dubina. Značajna količina morskog pijeska iz zaljeva se premješta valovima na plažu gdje se miješa s naplavinama posidonije i sedimentom šljunkovite plaže. Značajne količine morskog pijeska deponirane na njenom uskom obalnom pojasu čine plažu Sakarun jedinstvenim primjerom na hrvatskoj obali. Procijenjeni maksimalni godišnji volumen naplavina posidonije ide do 1560 m3, dok je prosječna količina sedimenta u 1m3 naplavine čak 64 kg. Stoga se može zaključuiti da se ukupnim uklanjanjem 1560 m3 naplavina posidonije uklanja i količina od 99.840 kg ili 37 m3 karbonatnog sedimenata, uglavnom pijeska. Brzina sedimentacije (ili formiranja) ovog morskog pijeska prilično je spora u usporedbi s njegovim uklanjanjem, stoga postoji potreba za hitnim i odgovarajućim upravljanjem.
To je zaključak završnog izvješća o geomorfološkoj analizi plaže Sakarun predstavljenog od strane geologinje Kristine Pikelj,
Prezentacija rezultata je organizirana u sklopu projekta “POSBEMED 2 – Raspolaganje i upravljanje plažnim dinama i naplavinama morske cvjetnice posidonije na Mediteranu “. Cilj događanjja bio je predstaviti ove zaključke lokalnoj zajednici i dionicima te ih koristiti kao osnovu za raspravu o mjerama zaštite plaže Sakarun u svjetlu njezine održive uporabe, pa je prezentaciji slijedila i druga participativna radionica za izradu Akcijskog plana upravljanja obalama s naplavinama posidonije u sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka s naglaskom na plažu Sakarun.
Tijekom moderirane rasprave, vlasnici objekata na plaži i privatnih smještaja snažno su se usprotivili ideji ne uklanjanja naplavina posidonije jer se takva mjera percipira kao prijetnja njihovim prihodima. Veliki broj njih tvrdio je da su prisiljeni svakodnevno se baviti pritužbama korisnika plaže koji, očekujući pješčanu plažu, nailaze na plažu s naplavinama posidonije koje smatraju otpadom.
Nakon dugih rasprava, moglo se zaključiti da bi se mogao postići dogovor o sezonskom djelomičnom uklanjanju naplavina posidonije, tijekom kupališne sezone, s centralnog i, kako je Pikelj otkrila, najdinamičnijeg dijela plaže. Pikelj je upozorila da uklanjanje ne bi trebalo biti prije svibnja i da treba izbjegavati tešku mehanizaciju. Također je savjetovala da se uklonjene naplavine posidonije skladište u blizini plaže i potom vrate nakon završetka kupališne sezone kako bi se minimizirala erozija uzrokovana prirodnim procesima, vremenskim prilikama i valovima.
