Održana je prva participativna radionica za izradu Akcijskog plana upravljanja obalama s naplavinama posidonije u SZ dijelu Dugog otoka s naglaskom na plažu Sakarun.
Kako bi se razvio suživot ekonomskih i ekoloških interesa plaže Sakarun, potrebno je ispuniti dva preduvjeta. Jedan od njih je intenziviranje napora čišćenja morskog otpada s plaže i naplavina posidonije, uz istovremeno izbjegavanje mehaničkog čišćenja strojevima. Drugi je podizanje svijesti lokalnog stanovništva, djelatnika u turizmu te posjetitelja o ekološkoj važnosti Posidonia oceanica te prednostima prisutnosti naplavina posidonije na plaži.
To su zaključci participativnog događaja održanog u općini Sali na Dugom otoku, 27. travnja, organiziranog u sklopu projekta “POSBEMED 2 – Raspolaganje i upravljanje plažnim dinama i naplavinama morske cvjetnice posidonije na Mediteranu”. Cilj radionice bio je pokrenuti izgradnju mreže dionika lokalne zajednice i raspraviti opcije intervencija i aktivnosti pri upravljanju plažom Sakarun i naplavinama posidonije. Plaža Sakarun, osim što je dio Značajnog krajobraza sjeverozapadi dio Dugog otoka, također je odabrana kao jedno od pilot područja projekta POSBEMED 2.
Kao uvod u raspravu, geologinja Kristina Pikelj, doktorica znanosti (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geologiju), predstavila je preliminarne zaključke tekuće geomorfološke analize plaže Sakarun.
“Naplavine posidonije igraju ključnu ulogu u geomorfologiji plaže Sakarun. Ove plaže nisu manje važne od koraljnih grebena. Posljedice uklanjanja naplavina posidonije su izloženost pijeska prijevremenoj eroziji i njegovom premještanju u veće dubine, gubitak hranjivog medija za kopnene biljke i narušavanje dijela ekosustava pri interakciji mora i kopna”, rekla je Pikelj.
Na radionici, osim zanimljive rasprave s ciljem izrade Akcijskog plana, sudionike se zamolilo da ispune anketu o njihovim stajalištima o naplavinama posidonije i prijedlozima za upravljanje, a koji će biti analizirani i uključeni u Akcijski plan.
